Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenog.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset i prvu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (eng. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021. – 2023. godine je „Dostupnost zdravstvene zaštite“, a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom „Edukacijom do bolje sutrašnjice“.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprječavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500.000.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):
– pojačano žeđanje
– učestalo mokrenje
– pojačana glad
– umor
– zamućen vid
– usporeno cijeljenje rana
– smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.