MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

1547

Na temelju članka 23. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14 i 39/18), ministar nadležan za rad donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITNIM RADIONICAMA I INTEGRATIVNIM RADIONICAMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti potrebni za rad zaštitnih radionica i integrativnih radionica, postupak za ostvarivanje statusa zaštitne ili integrativne radionice i način provođenja nadzora nad radom zaštitnih radionica i integrativnih radionica.

II. ZAŠTITNA RADIONICA

Članak 2.

(1) Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: nalaz i mišljenje centra) utvrđeno da su zapošljive na zaštitnim radnim mjestima, a zbog svog invaliditeta mogu postići od 30% do 70% očekivane radne učinkovitosti.

(2) Zaštitna radionica mora imati najmanje 5 zaposlenih osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, a od ukupnog broja zaposlenih najmanje 51% moraju biti osobe s invaliditetom, od čega 20% mora biti zaposleno na zaštitnim radnim mjestima.

(3) Zaštitna radionica mora ispuniti kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete propisane ovim Pravilnikom te imati izrađen poslovni plan s financijskim pokazateljima.

Članak 3.

(1) Zaštitno zapošljavanje je zapošljavanje osobe s invaliditetom na radnom mjestu i u radnoj okolini koji su prilagođeni radnim sposobnostima i potrebama osobe s invaliditetom koja nije zapošljiva na redovnom radnom mjestu.

(2) Zaštitna radna mjesta nastaju kada se redovno radno mjesto razdijeli na više funkcionalno povezanih zaštitnih radnih mjesta. Na jednom zaštitnom radnom mjestu radi jedna osoba s invaliditetom.

(3) Uvjeti rada i radni postupci su na zaštitnom radnom mjestu optimalno prilagođeni osobama s invaliditetom koje imaju teškoća s radnom izdržljivošću, osciliraju u radnom funkcioniranju te im je potreban veći opseg stručne podrške uz svakodnevno trajno praćenje u radu.

(4) Zaštitna radna mjesta mogu se osigurati i u integrativnoj radionici sukladno članku 19. stavak 3. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

(1) Svaka osoba s invaliditetom pri zapošljavanju u zaštitnoj radionici obavlja inicijalni razgovor sa stručnim radnicima zaštitne radionice iz članka 11. stavak 2. ovoga Pravilnika.

(2) Informacije sadržane u nalazu i mišljenju centra i dobivene inicijalnim razgovorom, vode stručni radnici u svojoj evidenciji.

(3) U slučaju da se osoba s invaliditetom zapošljava na zaštitnom radnom mjestu, informacije iz stavka 2. ovoga članka temelj su za odabir najprikladnijeg zaštitnog radnog mjesta, prilagođenog individualnim specifičnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava, prema izrađenom individualnom planu rada na zaštitnom radnom mjestu.

(4) Individualni plan rada na zaštitnom radnom mjestu za pojedinu osobu s invaliditetom koja se zapošljava na zaštitnom radnom mjestu, izrađuju stručni radnici zaštitne radionice iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Individualni plan rada na zaštitnom radnom mjestu sadržava i plan stručne podrške i praćenja.

Članak 5.

(1) Ugovor o radu na zaštitnom radnom mjestu sklapa se između zaštitne radionice i osobe s invaliditetom u skladu s propisima o radnim odnosima, a njime se posebno utvrđuje:

– način i opseg izvođenja stručne pomoći i podrške na radnom mjestu osobi s invaliditetom,

– druga vrsta pomoći prema utvrđenim potrebama osobe s invaliditetom.

(2) Zaštitna radionica mora osigurati programe zapošljavanja koji svim zaposlenim osobama s invaliditetom osiguravaju stalan i neprekidan rad te sva prava koja proizlaze iz radnog odnosa.

Članak 6.

(1) Osobi s invaliditetom zaposlenoj na zaštitnom radnom mjestu zaštitna radionica osigurava radno mjesto u svojem sjedištu, odnosno u svojoj izdvojenoj poslovnoj jedinici.

(2) Zaštitna radionica u obavljanju svoje djelatnosti može povremeno osigurati izdvojeno zaštitno radno mjesto kod drugog poslodavca, temeljem ugovora o poslovnoj suradnji između zaštitne radionice i tog poslodavca.

(3) Osobama s invaliditetom zaposlenima na zaštitnim radnim mjestima mora se, u obavljanju poslova, osigurati stručna pomoć, nadzor i vodstvo stručnog osoblja koje radi u zaštitnoj radionici. Navedeno zaštitna radionica mora primijeniti i u slučaju kada osoba s invaliditetom radi na izdvojenom zaštitnom radnom mjestu kod drugog poslodavca.

Članak 7.

Zaštitna radionica može primati na praksu učenike s teškoćama u razvoju i rehabilitante koji su u postupku profesionalne rehabilitacije.

Članak 8.

(1) Poslovni prostor zaštitne radionice mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Lokacija građevinskog objekta zaštitne radionice treba biti u naselju ili njegovoj blizini i mora biti prometno povezana s naseljem.

(3) Prostor zaštitne radionice u kojem se obavljaju poslovi na zaštitnim radnim mjestima, mora biti u prizemlju. Iznimno, ako se prostor nalazi na katu, zaštitna radionica mora imati dizalo radi pristupa tome prostoru.

(4) Zaštitna radionica je dužna pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Zaštitna radionica mora imati osiguran prilaz prijevoznim sredstvima.

(6) Prostor oko objekta mora biti na ravnom terenu i omogućavati nesmetan dolazak vozila i nesmetano kretanje osoba u invalidskim kolicima i drugim teže pokretnim osobama.

Članak 9.

(1) Za korisnike oštećena vida potrebno je osigurati neposredno osvjetljavanje njihovog radnog prostora.

(2) Ako zaštitna radionica pruža usluge prehrane, kuhinjski prostor mora imati odvojeni prostor za priručno skladištenje, pripremu i kuhanje hrane te pranje posuđa i prostor za konzumiranje obroka.

(3) Ako se obroci za korisnike ne pripremaju u zaštitnoj radionici, objekt treba imati čajnu kuhinju.

(4) Poslovni prostor zaštitne radionice mora, osim radnog prostora za osobe s invaliditetom, imati i radnu prostoriju za individualni rad sa zaposlenom osobom s invaliditetom te radnu prostoriju za obavljanje administrativnih poslova.

Članak 10.

(1) Prostorije za rad u zaštitnoj radionici, ovisno o radnom mjestu i vrsti invaliditeta osobe koja radi na tom radnom mjestu, moraju biti odgovarajuće opremljene i tehnički prilagođene.

(2) Ostale prostorije zaštitne radionice, ovisno o namjeni i broju korisnika, moraju imati odgovarajuću opremu.

(3) Zaštitna radionica mora imati sustav grijanja i hlađenja prostorija koji jamči primjerenu temperaturu radnih prostorija.

Članak 11.

(1) Stručne poslove u zaštitnoj radionici obavlja stručno osoblje zaštitne radionice koje čine stručni radnici i radni instruktori.

(2) Stručni radnici u zaštitnoj radionici su radnici s završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem medicine, pedagogije, psihologije, sociologije, socijalnog rada, edukacijske-rehabilitacije ili drugog društvenog usmjerenja i znanjima iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.

(3) Stručni radnici u zaštitnoj radionici moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.

(4) Radni instruktori u zaštitnoj radionici su KV radnici te radnici sa srednjom stručnom spremom ili završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem tehničkog ili drugog usmjerenja, ovisno o radnom programu, koji imaju dokaz o osposobljenosti za rad na takvim poslovima te koji su osposobljeni za vođenje radnih postupaka zaposlenih osoba s invaliditetom.

(5) Radni instruktori u zaštitnoj radionici moraju svake tri godine proći program osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u trajanju od najmanje 10 sati.

(6) Programe usavršavanja i/ili osposobljavanja stručnih radnika i radnih instruktora za rad u profesionalnoj rehabilitaciji može organizirati i provoditi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama.

(7) Kada program usavršavanja i/ili osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji organizira i provodi integrativna ili zaštitna radionica, dužni su o tome prethodno pisano obavijestiti Zavod te priložiti program usavršavanja i/ili osposobljavanja i popis stručnih radnika, odnosno radnih instruktora koji će u istom sudjelovati.

(8) Ako status radnih instruktora nije reguliran ugovorom o radu, zaštitna radionica donosi posebnu odluku o imenovanju radnih instruktora.

(9) Stručno osoblje dužno je pružiti osobama s invaliditetom potrebnu stručnu podršku u radnom procesu na način i u opsegu utvrđenim nalazom i mišljenjem centra. Stručna podrška za osobu s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu pruža se prema individualnom planu rada na zaštitnom radnom mjestu iz članka 4. ovoga Pravilnika.

(10) Zaštitna radionica koja zapošljava do 30 osoba s invaliditetom mora imati najmanje jednog stručnog radnika. Zaštitna radionica koja zapošljava od 30 do 60 osoba s invaliditetom mora imati najmanje dva stručna radnika. Zaštitna radionica koja zapošljava od 60 do 100 osoba s invaliditetom mora imati najmanje tri stručna radnika. Na svakih dodatnih 50 zaposlenih osoba s invaliditetom, zaštitna radionica mora imati još jednog stručnog radnika.

(11) Zaštitna radionica koja zapošljava 10 osoba s invaliditetom, uz stručnog radnika iz stavka 10. ovoga članka, mora zaposliti najmanje jednog radnog instruktora. Na svakih dodatnih 10 zaposlenih osoba s invaliditetom, zaštitna radionica mora zaposliti još jednog radnog instruktora.

Članak 12.

(1) Pravna osoba može ostvariti status zaštitne radionice nakon što pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Zahtjev za suglasnost o statusu zaštitne radionice podnosi se ministarstvu nadležnom za rad koje o zahtjevu odlučuje rješenjem u skladu s pravilima o upravnom postupku.

(3) Podnositelj zahtjeva uz zahtjev obvezno prilaže mišljenje Zavoda o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice.

Članak 13.

(1) Radi pribavljanja mišljenja iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, pravna osoba upućuje Zavodu zahtjev za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže:

– rješenje o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– potpisani ugovori, odnosno predugovori ili pismo namjere o poslovnoj suradnji za obavljanje djelatnosti zaštitne radionice,

– dokaz o vlasništvu ili zakupu poslovnih prostorija i opreme (popis osnovnih sredstava),

– izjava o planiranom datumu početka poslovanja,

– izvještaj centra o provedenoj usluzi i rezultatima procjene iz kojeg je vidljivo da su osobe s invaliditetom koje će biti zaposlene zapošljive u zaštitnoj radionici,

– izvještaj centra o provedenoj usluzi i rezultatima procjene iz kojeg je vidljivo da su osobe s invaliditetom koje će biti zaposlene zapošljive na zaštitnim radnim mjestima,

– poslovni plan s financijskim pokazateljima za razdoblje od najmanje tri godine,

– plan zapošljavanja osoba s invaliditetom za razdoblje od najmanje tri godine i popis radnih mjesta, te opis poslova na kojima će te osobe biti zaposlene,

– broj radnih mjesta za stručno osoblje s opisom njihovih poslova,

– dokazi o stručnoj osposobljenosti stručnog osoblja koje će biti zaposleno u zaštitnoj radionici,

– nacrt ugovora o radu za zaštitna radna mjesta,

– rješenje o zadovoljenju minimalnih tehničkih uvjeta ili uporabna dozvola.

(3) Radi davanja mišljenja ravnatelj Zavoda imenovat će stručno povjerenstvo koje čine zaposlenici Zavoda i stručni radnici nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području gdje se nalazi sjedište pravne osobe koja je podnijela zahtjev. Stručno povjerenstvo može, prema potrebi, koristiti i mišljenje drugih stručnjaka koji posjeduju potrebna specifična znanja. Ako je podnositelj zahtjeva centar za profesionalnu rehabilitaciju, članovi povjerenstva imenovat će se iz redova stručnih radnika drugog centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(4) Stručno povjerenstvo, temeljem uvida u propisanu dokumentaciju i terenskog izvida, izradit će zapisnik i donijeti mišljenje u kojem utvrđuje ispunjenost uvjeta u pogledu prostora, opreme, stručnih radnika i radnih instruktora, zaštitnih radnih mjesta, procjene zapošljivosti osoba s invaliditetom, nacrta ugovora o radu za zaštitna radna mjesta i održivosti poslovnog plana s financijskim pokazateljima.

(5) Stručno povjerenstvo može od podnositelja zahtjeva tražiti nadopunu dostavljene dokumentacije. Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi traženu dokumentaciju u roku od 15 dana od dostave zahtjeva za nadopunu, smatra se da je odustao od zahtjeva.

(6) Ako podnositelj zahtjeva u roku od godine dana od pribavljanja mišljenja Zavoda ne ostvari status zaštitne radionice, mišljenje Zavoda o ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice prestaje važiti.

Članak 14.

Pribavljanjem suglasnosti iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika zaštitna radionica upisuje se u evidenciju zaštitnih radionica koju vodi Zavod.

Članak 15.

(1) U slučaju da zaštitna radionica koja je upisana u evidenciju zaštitnih radionica, više ne ispunjava uvjete iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika, može podnijeti zahtjev za osnivanje integrativne radionice.

(2) Zaštitne radionice koje su osnovane kao trgovačko društvo dužne su najmanje 75% ostvarenog dobitka postignutog obavljanjem djelatnosti namijeniti za povećanje osnovnog kapitala društva ili ga koristiti za investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom osobe s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za zaposlene osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom.

Članak 16.

(1) Stručni nadzor nad radom zaštitne radionice obavlja Zavod najmanje jednom godišnje.

(2) Stručni nadzor obuhvaća nadzor nad provođenjem programa zaštitnog zapošljavanja, te ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14 i 39/18) i ovim Pravilnikom.

(3) Zavod obavlja nadzor i na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba koje imaju poseban interes, ako navodi iz zahtjeva ukazuju na nepravilnosti u poslovanju.

Članak 17.

Zavod je dužan izvršiti analizu financijskog poslovanja zaštitne radionice najmanje jednom godišnje. U svrhu analize financijskog poslovanja zaštitna radionica dužna je dostaviti Zavodu:

– Bilancu

– Račun dobiti i gubitka ili Izvještaj o prihodima i rashodima

– Bilješke uz financijske izvještaje (samo za obveznike dostave istog)

– Odluku o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka (za obveznike poreza na dobit).

Članak 18.

(1) Kada Zavod u obavljanju nadzora iz članka 16. ovoga Pravilnika utvrdi nepravilnosti, dužan je na to upozoriti zaštitnu radionicu te dati stručnu uputu na koji način da se utvrđene nepravilnosti otklone. Zavod će odrediti i rok u kojem je zaštitna radionica dužna otkloniti utvrđene nepravilnosti.

(2) Ako zaštitna radionica ne otkloni nepravilnosti u roku, Zavod će o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za rad koje će provesti postupak za ukidanje statusa zaštitne radionice.

III. INTEGRATIVNA RADIONICA

Članak 19.

(1) Integrativna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje zapošljava osobe s invaliditetom na temelju nalaza i mišljenja centra.

(2) Integrativna radionica mora imati zaposleno najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

(3) Integrativne radionice mogu osigurati i zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom kojima je nalazom i mišljenjem centra utvrđena zapošljivost na zaštitnom radnom mjestu.

(4) Integrativna radionica mora ispuniti kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Članak 20.

(1) Svaka osoba s invaliditetom pri zapošljavanju u integrativnoj radionici obavlja inicijalni razgovor sa stručnim radnicima integrativne radionice iz članka 24. stavak 1. ovoga Pravilnika.

(2) Informacije sadržane u nalazu i mišljenju centra i dobivene inicijalnim razgovorom, vode stručni radnici u svojoj evidenciji.

(3) U slučaju da se osoba s invaliditetom zapošljava na zaštitnom radnom mjestu, informacije iz stavka 2. ovoga članka temelj su za odabir najprikladnijeg zaštitnog radnog mjesta, prilagođenog individualnim specifičnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava, prema izrađenom individualnom planu rada na zaštitnom radnom mjestu.

(4) Individualni plan rada na zaštitnom radnom mjestu za pojedinu osobu s invaliditetom koja se zapošljava na zaštitnom radnom mjestu, izrađuju stručni radnici integrativne radionice iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Individualni plan rada na zaštitnom radnom mjestu sadržava i plan stručne podrške i praćenja.

Članak 21.

(1) Osobama s invaliditetom zaposlenim u integrativnoj radionici mora se, u obavljanju poslova, osigurati stručna podrška, nadzor i vodstvo stručnih radnika koji rade u integrativnoj radionici. Stručna podrška za osobu s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu pruža se prema individualnom planu rada na zaštitnom radnom mjestu iz članka 20. ovoga Pravilnika.

(2) Integrativna radionica može primati na praksu učenike s teškoćama u razvoju i rehabilitante koji su u postupku profesionalne rehabilitacije.

(3) Radi uvođenja osobe s invaliditetom u rad i radnu okolinu, integrativna radionica može koristiti usluge centra za profesionalnu rehabilitaciju ili osposobiti svoje zaposlenike za taj posao.

Članak 22.

(1) Poslovni prostor integrativne radionice mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Integrativna radionica je dužna pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 23.

Prostorije za rad u integrativnoj radionici, ovisno o radnom mjestu i vrsti invaliditeta osobe koja radi na tom radnom mjestu, moraju biti odgovarajuće opremljene i tehnički prilagođene.

Članak 24.

(1) Stručni radnici u integrativnoj radionici su radnici s završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem medicine, pedagogije, psihologije, sociologije, socijalnog rada, edukacijske-rehabilitacije ili druge struke sa završenim Programom dopunske pedagoško – psihološke – didaktičke metodičke izobrazbe nastavnika i znanjima iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.

(2) Stručni radnici u integrativnoj radionici moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.

(3) Stručni radnici dužni su pružiti osobama s invaliditetom stručnu podršku u radnom procesu, na način i u opsegu utvrđenim nalazom i mišljenjem centra.

(4) Integrativna radionica koja zapošljava više od 5 osoba s invaliditetom mora imati najmanje jednog stručnog radnika. Ako zapošljava više od 30 osoba s invaliditetom, integrativna radionica mora imati najmanje dva stručna radnika, te na svakih daljnjih 30 zaposlenih osoba s invaliditetom mora imati još jednog stručnog radnika.

(5) Integrativna radionica koja zapošljava osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, mora imati zaposlene radne instruktore koji zadovoljavaju uvjete iz članka 11. stavka 4. ovoga Pravilnika. Na svakih 10 osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, integrativna radionica mora imati zaposlenog jednog radnog instruktora.

(6) Radni instruktori u integrativnoj radionici moraju svake tri godine proći program osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u trajanju od najmanje 10 sati.

(7) Programe osposobljavanja radnih instruktora za rad u profesionalnoj rehabilitaciji može organizirati i provoditi Zavod samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama.

(8) Ako status radnih instruktora nije reguliran ugovorom o radu, integrativna radionica donosi posebnu odluku o imenovanju radnih instruktora.

Članak 25.

(1) Pravna osoba može ostvariti status integrativne radionice nakon što pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Zahtjev za suglasnost o statusu integrativne radionice podnosi se ministarstvu nadležnom za rad koje o zahtjevu odlučuje rješenjem u skladu s pravilima o upravnom postupku.

(3) Podnositelj zahtjeva uz zahtjev obvezno prilaže mišljenje Zavoda o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice.

(4) Poslodavac koji je obvezan ispuniti kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a ne ispunjava propisanu obvezu, ne može podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 26.

(1) Radi pribavljanja mišljenja iz članka 25. stavak 3. ovoga Pravilnika, pravna osoba upućuje Zavodu zahtjev za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže:

– dokaz o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– potpisani ugovori, odnosno predugovori ili pismo namjere o poslovnoj suradnji za obavljanje djelatnosti integrativne radionice,

– dokaz o vlasništvu ili zakupu poslovnih prostorija i opreme (popis osnovnih sredstava),

– izjava o planiranom datumu početka poslovanja,

– izvještaj centra o provedenoj usluzi i rezultatima procjene centra iz kojeg je vidljivo da su osobe s invaliditetom koje će biti zaposlene zapošljive u integrativnoj radionici,

– poslovni plan s financijskim pokazateljima za razdoblje od najmanje tri godine,

– plan zapošljavanja osoba s invaliditetom za razdoblje od najmanje tri godine i popis radnih mjesta te opis poslova na kojima će te osobe biti zaposlene,

– broj radnih mjesta za stručne radnike s opisom njihovih poslova,

– dokazi o stručnoj osposobljenosti stručnih radnika koji će biti zaposleni u integrativnoj radionici,

– rješenje o zadovoljenju minimalnih tehničkih uvjeta ili uporabna dozvola.

(3) Radi davanja mišljenja ravnatelj Zavoda imenuje stručno povjerenstvo koje čine zaposlenici Zavoda i stručni radnici nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području gdje se nalazi sjedište pravne osobe koja je podnijela zahtjev. Stručno povjerenstvo može prema potrebi koristiti mišljenja drugih stručnjaka koji posjeduju potrebna specifična znanja. Ako je podnositelj zahtjeva centar za profesionalnu rehabilitaciju, članovi povjerenstva imenovat će se iz redova stručnih radnika drugog centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(4) Stručno povjerenstvo, temeljem uvida u propisanu dokumentaciju te terenskog izvida, izradit će zapisnik i donijeti mišljenje u kojem utvrđuje ispunjenost uvjeta u pogledu prostora, opreme, stručnih radnika, procjene zapošljivosti osoba s invaliditetom i održivosti poslovnog plana.

(5) Stručno povjerenstvo može od podnositelja zahtjeva tražiti nadopunu dostavljene dokumentacije. Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi traženu dokumentaciju u roku od 15 dana od dostave zahtjeva za nadopunu, smatra se da je odustao od zahtjeva.

(6) Ako podnositelj zahtjeva u roku od godine dana od dobivanja mišljenja Zavoda, ne ostvari status integrativne radionice, mišljenje Zavoda o ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice prestaje važiti.

(7) Temeljem suglasnosti iz članka 25. stavka 1. ovoga Pravilnika integrativna radionica upisuje se u evidenciju integrativnih radionica koju vodi Zavod.

Članak 27.

Integrativne radionice koje su osnovane kao trgovačko društvo dužne su najmanje 75% ostvarenog dobitka postignutog obavljanjem djelatnosti namijeniti za povećanje osnovnog kapitala društva ili ga koristiti za investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom osobe s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za zaposlene osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom.

Članak 28.

(1) Stručni nadzor nad radom integrativne radionice obavlja Zavod najmanje jednom godišnje.

(2) Stručni nadzor obuhvaća nadzor nad provođenjem programa zapošljavanja, te ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14 i 39/18) i ovim Pravilnikom.

(3) Zavod obavlja nadzor i na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba koje imaju poseban interes, ako navodi iz zahtjeva ukazuju na nepravilnosti u poslovanju.

Članak 29.

Zavod je dužan izvršiti analizu financijskog poslovanja integrativne radionice najmanje jednom godišnje. U svrhu analize financijskog poslovanja integrativna radionica dužna je dostaviti Zavodu:

– Bilancu

– Račun dobiti i gubitka ili Izvještaj o prihodima i rashodima

– Bilješke uz financijske izvještaje (samo za obveznike dostave istog)

– Odluku o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka (za obveznike poreza na dobit).

Članak 30.

(1) Kada Zavod u obavljanju nadzora iz članka 28. ovoga Pravilnika utvrdi nepravilnosti, dužan je na to upozoriti integrativnu radionicu te dati stručnu uputu na koji način da se utvrđene nepravilnosti otklone. Zavod će odrediti i rok u kojem je integrativna radionica dužna otkloniti utvrđene nepravilnosti.

(2) Ako integrativna radionica ne otkloni nepravilnosti u roku, Zavod će o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za rad koje će provesti postupak za ukidanje statusa integrativne radionice.

IV. RADNA JEDINICA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Članak 31.

(1) Poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.

(2) Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status zaštitne, odnosno integrativne radionice ako ispunjava uvjete za zaštitnu, odnosno integrativnu radionicu propisane Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i ovim Pravilnikom, te ako zapošljava najmanje pet osoba s invaliditetom.

(3) Na radnu jedinicu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na zaštitnu radionicu, odnosno integrativnu radionicu.

Članak 32.

(1) Evidenciju zaštitnih radionica, integrativnih radionica i radnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom vodi Zavod.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

– naziv

– pravni oblik

– adresa sjedišta

– datum osnivanja

– OIB

– IBAN

– ime i prezime odgovorne osobe

– vlasnik poslovnog prostora

– osnivač/i – udio u vlasništvu

– broj i datum rješenja o priznatom statusu

– datum podnošenja zahtjeva za upis u evidenciju

– ukupan broj zaposlenih i broj zaposlenih osoba s invaliditetom na dan podnošenja zahtjeva za upis u evidenciju.

Članak 33.

(1) Zaštitne radionice, integrativne radionice i radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom obvezne su trajno, na mjesečnoj razini voditi evidenciju o zaposlenim osobama s invaliditetom koja sadrži sljedeće podatke:

– vrsta oštećenja/invaliditeta sukladno Zakonu o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom

– status zaposlenih osoba s invaliditetom prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

– spol i dob

– ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom i zaposlenih na zaštitnim radnim mjestima

– broj zaposlenih osoba s invaliditetom za koje poslodavac ostvaruje poticaje sukladno članku 41. Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

– broj zaposlenih osoba s invaliditetom kojima je nalazom i mišljenjem centra utvrđeno da su zapošljivi u zaštitnoj radionici odnosno integrativnoj radionici ili na zaštitnom radnom mjestu.

(2) Zaštitne radionice, integrativne radionice i radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom vode i dodatne evidencije:

– o broju stručnih radnika i radnih instruktora

– o pruženoj stručnoj podršci zaposlenim osobama s invaliditetom, prema vrsti pružene podrške i trajanju.

(3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se na obrascima koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

(1) Ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnim radionicama i radnim jedinicama koje su osnovane sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 143/02 i 33/05), priznaju se kao zaštitna radna mjesta u zaštitnoj radionici ona radna mjesta na kojima su zaposlene osobe s invaliditetom na dan 31. prosinca 2014. godine i za koje osobe te ustanove, zaštitne radionice i radne jedinice ostvaruju redovne poticaje Zavoda.

(2) U slučaju upražnjenja radnog mjesta iskazanog u popisu iz članka 33. stavka 2. Pravilnika o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 44/14 i 02/15), to radno mjesto gubi status zaštitnog radnog mjesta.

Članak 35.

Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitne radionice i radne jedinice koje su ostvarile status sukladno članku 34. Pravilnika o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 44/14 i 02/15) dužne su, radi zadržavanja ostvarenog statusa, najkasnije do 31. 12. 2018. godine ispuniti uvjete iz članka 11., odnosno članka 24. ovoga Pravilnika.

Članak 36.

Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 44/14 i 02/15).

Članak 37.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/18-01/10
Urbroj: 524-04-02-01/1-18-1
Zagreb, 31. srpnja 2018.

Ministar
mr. sc. Marko Pavić, v. r.